Džamija Ferhadija

Trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjoj Luci. Po namjeri i želji Ferhat-paše Sokolovića, morala je biti "velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti". Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhat-paša namjerava pogubiti kako graditeljsku ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banje Luke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac.

Cetralna uloga

Ovo je najpoznatija legenda vezana uz gradnju Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci, sve ostale pišu se i danas... Kompleks Ferhadije imao je centralnu ulogu i značaj u životu grada na Vrbasu od 1579. do 1993. godine. Svi oni koji to prepoznaju, s nestrpljenjem iščekuju ponovni susret s istorijom, učvršćenom u čak 414 godina Banje Luke. Najbolji neimari i danas precizno i autentično zidaju Ferhadiju, česmu, turbe Ferhat-paše i njegove supruge, bajraktara i unuke Safikadune, te najznačajniji banjolučki šadrvan. - Kult vode donesen je s Istoka i ima posebno mjesto u svakodnevnom životu muslimana, pa tako i u prostornim rješenjima orijentalnih gradova. Šadrvan, koji ima funkcionalnu ulogu, uzimanje abdesta prije namaza, predstavlja i simbolično mjesto izvora, koje je još od prvih džamija arapskog svijeta bilo ograđeno i čuvano. U dvorištu Ferhadije, šadrvan je napravljen kada i džamija, a voda dovedena drvenim cijevima, s pečenom glinom, iz sela koje se danas zove Pavlovac, s izvora koji se i danas zove Šadrvan - napisala je u "Dokumentima opstanka" prof. dr. Sabira Husedžinović, docent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i stručna savjetnica za kulturno-istorijsko naslijeđe BiH. Prema njenim zapisima, šadrvan sa 12 česmi - lula, na samom ulazu u kompleks Ferhadije, s ukrasnom mrežicom od kovanog željeza, u 19. vijeku podigao je Hadži Feslija iz marokanskog grada Fesa. Njegov baldahin, naime, bio je oslikan s unutrašnje strane. Nakon zemljotresa 1969. godine, ponovo je sagrađen, a arheolozi su čak osamdesetih godina otkrili temelje kompletnog karavan-saraja na ovom mjestu. Nakon miniranja Ferhadije 1993. godine, ostaci šadrvana pronađeni su na lokalnim deponijama, gdje je tadašnja vlast odvozila istorijsko naslijeđe grada. Ponovo je sagrađen i do potpune funkcionalnosti dijeli ga još samo priključak vode.

Prvi sastanci

Društvena funkcija Ferhat-pašinog šadrvana jednako je velika kao i vjerska. "Vjernici su nekada sat i više prije namaza dolazili u kompleks džamije i kako se rjeđe odlazilo u kafane tada, kraj šadrvana se razgovaralo i dogovaralo. Tu se odvijao jedan zajednički život", priča 72-godišnji Banjolučanin Zijahudin Smailagić. Posebno u danima ramazana, kaže on, Banjolučani bi kraj šadrvana gledali u munaru Ferhadije čekajući vrijeme iftara. "Banjalučki šadrvan nalazi se na samom ulazu pred Ferhadijom, u desnom uglu je posebna džamijska česma, odakle su besplatno točili vodu svi oni koji su prolazili kroz Banju Luku. Omladina bi na tom mjestu zakazivala prve sastanke. Ali, odlazak na Bajram u Ferhadiju i doživljaj cijelog tog kompleksa, najveća je svečanost koju ja nosim iz svog života", naglašava Smailagić.

Ferhat-pašu ubio rob

Svaka duša okusiće smrt. Računajući s tom činjenicom da ćemo se svi vratiti svome Gospodaru, iako niko ne zna gdje će umrijeti, to predviđam, ako se svome Gospodaru preselim u Banjoj Luci, neka podignuvši mi turbe, nad mojim grobom, svakodnevno dvojici turbedara isplaćuju po četiri akče, navodi su iz vakufname Ferhat-paše, a pretpostavlja se da je njegovo tijelo preneseno u Banju Luku nakon što ga je na drugom kraju Bosne iz pritaje ubio njegov rob. Uz njega je, prema jednoj priči, ukopana supruga, a prema dostupnoj literaturi, sin ili unuk. Pretpostavlja se da je turbe bilo podignuto 1590. godine. Malo je zvaničnih dokumenata koji svjedoče o životu Ferhat-paše. Poznato je da je jedan od najznačajnijih Bošnjaka koji su se istakli pod osmanskom upravom, vojskovođa i veliki vakif i dobrotvor.

Sagrađena od dukata Habsburgovaca

Prema predanjima, 1575. godine Ferhat-paša se borio s barunom Herbertom Auerspergom. Habsburgovci su pretrpjeli poraz, poginuo je i sam barun s još 200 ljudi, a 2.000 vojnika bilo je zarobljeno. Među zarobljenicima je bio i barunov sin Volf (Wolf), kojeg je kasnije porodica otkupila za 30.000 dukata, od kojih će Ferhat-paša napraviti Ferhadiju.