Katedrala Svetog Bonaventure

Katedrala svetog Bonaventure je katedralna crkva Banjalučke biskupije te jedna od četiri katoličke katedrale u Bosni i Hercegovini uz one u Sarajevu (Presvetoga Srca Isusova), Mostaru (Marije Majke Crkve) i Trebinju (Rođenja Blažene Djevice Marije ili Male Gospe).

Katedralu u Banjoj Luci obično poznaju kao “Biskupovu crkvu”, jer ona nije župna crkva. Katedrala je posvećena sv. Bonaventuri (+1274.), a podignuta je 1885.-1887. U ono vrijeme ovaj dio Banje Luke još nije bio naseljen, a Banjolučani su ga zvali “Polje”. Crkva je bila izgrađena u gotskom stilu i iznutra opremljena drvenim gotskim oltarima tirolske izrade. Na izričit zahtjev tadašnjih (austrougarskih) vlasti crkva nije smjela biti duža od 18, ni šira od 9 m. S tom veličinom nikada nije potpuno odgovarala svojoj svrsi, ali je i kao takva vjernicima služila sve do snažnog potresa 26.10.1969. kad je teško oštećena te se morala srušiti. Nova je katedrala podignuta na mjestu stare 1972.-73. Misao vodilja u izradi projekta, što ga je ostvario zagrebački arhitekt ing. Matasović, bila je dvostruka simbolika šatora. U Starom je zavjetu Božja prisutnost među ljudima nazivana „šatorom Božjim“, a nakon potresa mnogo je ljudi bilo prisiljeno privremeno stanovati pod šatorima. Prva je misa u njoj slavljena na Božić 1973. Po nacrtima slovenskog arhitekte Danila Fürsta obložen je vanjski dio katedrale 1987. kamenim pločama (vinkuran iz Pazina). Na portalu je mladi slovenski akademski kipar iz Ljubljane Viktor Plestenjak u kamenu isklesao dva bareljefa (plitka reljefa) s geslom: “U dom ćemo Gospodnji radosno ići”. Zvonik visok 42 m izgrađen je 1990.-91., ima pet zvona (težine 1.070, 745, 540, 315 i 250 kg). Sadašnji dovršeni izgled katedrala je dobila tek 2001. kad je izvršena rekonstrukcija krova i dovršeno unutrašnje uređenje. Vitraže je izradio hrvatski akademski slikar Ivo Dulčić (1916.-1975.). Na pročelju su prikazani simboli četiriju evanđelista, iznad oltara Hristovo uskrsnuće, a s lijeve strane svetohraništa lik sv. Bonaventure, serafinskog naučitelja te s desne strane „dvije ribe i pet kruhova“. Mozaike je uradio umjetnik iz Prijedora Rudi Slačala, a tabernakul u obliku kugle hrvatski akademski kipar Jure Žaja (r. 1944.). Klasične su orgulje izrađene 1886. u tvrtki Richard Ibach u Barmenu u Njemačkoj. Imaju 18 registara i 1041 sviralu. Poklonjene su Banjolučkoj biskupiji, obnovljene i montirane 2002. Desno od glavnog ulaza u katedralu nalazi se spomen-kapelica bl. Ivana Merza (1896.-1928.) s kovčegom u kome je bl. Ivan bio pokopan na Mirogoju u Zagrebu i njegovim moštiima. Katedralu i spomen kapelicu 22. jula 2003. posjetio je i papa Ivan Pavao II. On je poklonio kip uskrsloga Hrista koji sada stoji ispred katedrale.